Ljudska Prava: Sto Su Ona Zapravo?

By Robert Stephen Higgins

Koja osnovna ljudska prava prirodno pripadaju svakom ljudskom biću? Autor predstavlja novu teoriju ljudskih prava koja daje objektivan odgovor na to pitanje. Ova se teorija znatno razlikuje od Opće deklaracije o pravima čovjeka i pokazuje da je čitava jedna grupa prava izmišljena i stoga nije nužno univerzalna, kako se tvrdi. Ova knjiga opisuje koje bi se promjene desile u civilizaciji ako bi se istinska prava provodila i ukazuje na to koje bi im se sile protivile. U dodatku se nalaze ogledi u kojima se ova teorija primjenju.
"…Ljudska prava, Što su ona zapravo? bavi se širokim opsegom tema i trebalo bi je uvesti kao obavezno štivo u studijskim programima američke historije, društvenih i političkih nauka, te debatnim sekcijama, od srednje škole pa nadalje.“  D. Donovan, viši recenzent, Midwest Book Reviews

• Language: Hrvatski jezik
• Publisher: Robert Stephen Higgins
• Release date: Jun 18, 2020
• ISBN: 9783743885363

Book preview

Zapravo?

Title page

LJUDSKA

PRAVA

Što su ona zapravo?

________________________________________

napisao

Robert Stephen Higgins

Bradich Books ∙ Canada

Copyright page

 Bilješka : preispitati...                                                                                                  

Izdavač: Bradich Books, Guelph, Ont, Canada

www.bradichbooks.com

Autorska prava © 2008 Robert Stephen Higgins

Sva prava zadržana, osim izvadci veličine do 100 riječi koji se mogu slobodno citirati u bilo kojoj publikaciji ako je ovaj izvor jasno naznačen.

Dizajn naslovnice: Infinite Images, Guelph, Ontario

Fotografija naslovnice: Infinite Imagesi. Autorska prava na sastavne slike u vlasništvu su Bradich Booksa ili Big Stock Photo, Inc. ili iStock International Inc. ili njihovih dobavljača.

Unutrašnji dizajn: Conceptual Design, Johannesburg, South Africa

Knjižnica i arhiv Kanada katalogizacija u publikaciji

Higgins, Robert Stephen, 1941 -

Ljudska prava: što su ona zapravo? / Robert Stephen Higgins

Uključuje bibliografske reference.

ISBN 978-0-9810631-3-3

1.Ljudska prava- Filozofija. 2. Ljudska prava I. Naslov

JC585.H54 2008       323       C2008-906007-5

Kako biste naručili tiskani primjerak knjige Ljudska prava, što su ona zapravo?  posjetite www.truehumanrights.com

    Tiskano u Kanadi

Revidirano prvo izdanje

Posveta

POSVETA

Posvećeno  predivnoj uspomeni na moje roditelje, Claru i Berniea, koji su prvi vjerovali u mene, te mojoj divnoj ženi Ivanki, čija je ljubav i potpora uvijek prisutna.

Obecanje

OBEĆANJE

Svima koji se osjećaju nesigurno u pogledu svog položaja u ovom svijetu moćnih organizacija i institucija ova knjiga će mnogo toga razjasniti. Onima koji se osjećaju prevareno nepravednom raspodjelom bogatstva ova knjiga će probuditi nadu. Onima koji su zbunjeni retorikom o ljudskim pravima ova knjiga će reći istinu.

SADRŽAJ

PREDGOVOR

UVOD

1    RAZVOJ LJUDSKIH PRAVA

Povijesni razvoj

Gledišta

2   TEORIJE

Prirodna prava

Posjedovanje sebe

Posjedovanje imovine

Zajedničko posjedovanje

Posjedovanje životinja

Nepoštivanje ljudskih prava

3  PODRAZUMIJEVANJA

Osobna sigurnost i odgovornost

Sloboda udruživanja i grupna prava

Sigurnost imovine

Nadzor životinja

Zemlja i drugi prirodni izvori

Prakticiranje vjere

Obrazovanje

Poslovanje i trgovanje

Uloga vlade

4   NEISPRAVNA MIŠLJENJA O LJUDSKIM PRAVIMA

Potreba stvara pravo

Svi ljudi su jednaki

Prethodnik postavlja pravo

UN-ova Opća deklaracija o ljudskim pravima

5   PROVEDBA

Prava na provedbu

Političko ustrojstvo

Zakonodavstvo

Alternativne domene

Poslovno djelovanje

Obrazovanje

6  PROTIVNIČKE SILE

Igra moći

Pohlepa i kapitalizam

Krajnji plemenizam

Socijalni idealizam

7  SVEUKUPNO GLEDIŠTE

Stavovi

Nacija zasnovana na prirodnim pravima

Put pred nama

DODATAK

Teorija o ljudskim pravima primijenjena na neka suvremena pitanja

Istospolni brak

Posvajanje djece

Pobačaj

Obrezivanje

Smrtna kazna

Ugovori o zemlji Aboridžina

Raspad država

Uplitanje vlada drugih država

Osvajanje država

Siromaštvo u svijetu

PRILOG: Sažetak prava proglasa Sankey

BIBLIOGRAFIJA

PRIZNANJE

Predgovor

PREDGOVOR

U mojim godinama kad sam bio djecak u osnovnoj skoli slucaj se dogodio meni  koji je igrao ulogu u ovome stvaranju ljudskih prava. Tada je bio topli proljetni dan. Uciteljica mog sestog razreda je spremila normalne lrjcije na stranu  da cita razredu pricu 'Tom Sawyer' Mark Twain.To je bio  veselje  cijeloga razreda  i svi su spremni za uzitak.Tako se toplo ocekivalo da nista nece smetati.Ali na suprot svega toga dogodi se bas suprotno kada je moja uciteljica zahtjevala da ja skinem sa sebe moju jaknu.Iako je meni bilo toplo da to ucinim.

 Prozori su bili otvoreni, ali   ja sam imao licni problem. Na mojoj kosulji  je boi znacajni  potez.Zbog toga ja odlucim da neskinem moju jaknu. Bojao sam se da ce me to osramotiti  pred cijelim razredom.Tada uciteljica najavi da nece citati dok se ne rijesi ovaj problem.Za vrijeme petnaest minuta ciste tisine,ja sam se borio pitanjem.Tko ima pravo da kontrolira moju jaknu na mome tijelu?.Osjecajuci  da ja imam pravo... To je nukleus analiza, skolskog sistema u kojoj sam se nasao.

Pitao sam se do koliko stupnjeva  ide pravo  moje    uciteljica iznad mene?.Tada ja odlucim neskidam vestu do kraja dana.     Uciteljica da se rijesi problema  jednostavo naredi  vanjski odmor.

Medju vremeno ja sam sam morao odbraniti moj postupak. Tako i kasnije u mome cijelome zivotu ja sam  postao svijestan izmedju granica mojih prirodnih prava kao licne osobe i svih drugih nametnutih prava drzavnih i ostalih organizacija,iznad mene.Nazalost to je bilo sistematicnih operativa sa svih strana granica.Tako se zakljucuje moje posebno misljenje i cilj da promislim Kakva prava svaka osoba ima?.

Kako ja vidim gledajuci u nazad to le upad.

Robert Stephen Higgins, studeni 2014.

Uvod

 UVOD

Kako bi osoba imala sigurnost i slobodu u svom životu moraju postojati prava koja se odnose na pojedinca. Također, ostali članovi zajednice i vlada moraju ta prava poštivati. Bez opće prihvaćenih prava i sredstava za njihovo provođenje nema sustava obrane protiv apetita jakih pojedinaca, većinske volje ili prevelikih ambicija vođa. Neke grupe ljudi bile bi u tom slučaju posebno ranjive: u pojedinim zemljama žene, članovi vidljivih etničkih ili vjerskih manjina, homoseksualci i nemoćni. Obrana pravima ovisi o utvrđivanju istinskih temeljnih prava. Usvajanje drugih, pogrešnih prava rezultira ograničenom energijom i traćenjem izvora te, još važnije, obično kao posljedicu ima kršenje stvarnih prava. Ova knjiga predstavlja teoriju istinskih temeljnih prava i pronalazi pogrešna prava koja imaju štetne posljedice. Knjiga dokazuje da utvrđivanje istinskih prava uključuje više od moralnih ili socijalnih sklonosti pojedinca. Ako želimo zadovoljiti ključne potrebe trajne istine i općenitosti, ono uključuje razum i analizu.

Prvo pitanje koje treba postaviti jest što je pravo?. U ovoj knjizi ono se ponajmanje odnosi na obavezan razlog za nabavu nečega vlasniku prava, a taj razlog se temelji na neporecivom principu ili određenom ugovoru. Pravo obuhvaća nekoga tko je sposoban za nabavu  nečega. Stoga postoje 3 nužna elementa prava:

vlasnik prava (tj. subjekt prava)

osoba ili ljudi koji to pravo adresiraju

neka specifična obaveza adresirane osobe ili ljudi u odnosu na vlasnika prava

Ako bilo koji od elemenata nedostaje u pravu, onda je ono neispravno ili nemoćno. Na primjer, tvrdnja da osoba ima pravo na rad prazna je zato što je potpuno nejasno koga to pravo adresira te koja je njihova obaveza.

Također je važno uključiti sve uvjete ili svojstva u tvdnju prava tako da je apsolutna, a ne uvjetna, jer su uvjeti ti koji razblažuju snagu prava. Na primjer, može se tvrditi da osoba koja prolazi pored kina ima pravo ući u kino. Ako bi ta osoba pokušala iskoristiti to pravo vjerojatno bi je netko zaustavio i zatražio kartu. Drugim riječima, osoba koja kupi kartu u kinu ima pravo na film za koji je karta kupljena. Ako se slijede ova pravila o tvrdnjama prava i ako ih se točno izražava, tada će se izbjeći često nepotrebna rasprava o dvojbenom pravu.  

Značaj prava je u tome da je on konačan razlog za djelovanje ili mirovanje prema vlasniku prava, a njegov učinak je izražen u sadašnjosti. Ono nije uvjeravanje da se nešto (ne) treba učiniti. Kretanje na temelju toga zahtijevalo bi konsenzus među onima kojima je naređeno da potvrde i doprinesu djelovanju. Oni bi se pozivali na svoj moral ili etiku, pragmatično razmišljanje, želje i strahove, uključujući i strah od promjene. S druge strane, prava se temelje na prethodno prihvaćenim načelima i obavezama, jasna su i nedvosmislena te kao takva apsolutno nesavladiva. Prava imaju moć da podupru održavanje sigurnosti i dostojanstva svakog pojedinca u zajednici, da potaknu otpor i sankciju kada su prekršena te da nadziru više sile. U slučaju ozbiljnog kršenja prava, opravdana je i upotreba prinude i sile. Na primjer, kradljivac uhvaćen na djelu može biti primoran vlasniku vratiti ukradeno, a osoba koja je fizički napadnuta može koristiti onoliko sile koliko joj je potrebno da se obrani od napadača.

Ipak, upotreba prinude i sile uobičajeno je rezervirana za vlade u provedbi svojih zakona. U cijenjenim političkim sustavima neki zakoni bi trebali štititi prava svih pojedinaca, dok se ostali zakoni ne bi smjeli suprotstavljati temeljnim pravima. Čak i u ovakvom načinu upravljanja jednako kao i u izopačenim režimima kakve se često može naći, vlada zadržava jednostranu moć kako bi prinudila građanina i protiv njega koristila silu.  Iz toga proizlazi mogućnost vlade da ne poštuje ljude i nanosi štetu njima samima, njihovoj imovini ili uvjetima za budućnost. Dok većina građana svijeta relativno dobrovoljno pristaje na to da vlada ima moć nad njima, u pojedinim zemljama je spomenuta mogućnost stvarnost koja pokazuje da ideja vladinog zlostavljanja nije samo ideja. Zbog toga je od temeljne važnosti da vlade upravljaju ravnajući se prema istinskim ljudskim pravima. Ključno pitanje tada glasi: što su istinska ljudska prava? Odgovor ovisi o odgovoru na pitanje o njihovu porijeklu.

Izvori ljudskih prava mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe:

Izvori izvan čovjeka. To bi mogao biti Bog (za one koji vjeruju u njega) ili osnovni obrasci prirode.

Čovječanstvo samo, što znači da su temeljna prava osmislili ljudi za svoje vlastite potrebe, manje više na način na koji su osmišljena pravila ceste. Njihova svrha mogla bi biti da uspostavi ili održava dobronamjerno društvo, društvo vjere ili neko drugo društvo utemeljeno na političkom, socijalnom ili ekonomskom modelu.

Ove dvije grupe izvora podupiru dvije škole misli koje se bave time odakle dolaze ljudska prava i što su ona. Ako se čitatelj ikada zapita zašto svi jednostavno ne bi prihvatili trenutno učenje o pravima i pomirili se s njime, razlog je taj što ne postoji jedinstvena teorija prava, barem ne trenutno. No, tako se ne čini kad gledamo poličke rasprave, pratimo izvješća iz medija ili dok čitamo popularne knjige o ljudskim pravima. Do sada je u 21. stoljeću dominirala druga, dok se ideje iz prve škole uglavnom pojavljuju na Internetu pod pojmovima kao što su prirodna prava i gdje duga ruka političke ispravnosti teško dopire.

No, nije uvijek bilo tako. Razvoj ideje ljudskih prava tisućljećima je pratio put prve škole, a prema drugoj se počeo kretati tek od 19. stoljeća naovamo. Promjenu su potaknuli politički i socijalni mislioci koji su u sveobuhvatnom djelokrugu demokratskih vlada vidjeli mogućnost za uklanjanje gubitaka diljem stanovništva. Ova priča o razvoju ljudskih prava istražuje