Ljudska Prava, Sto Su Ona Zapravo?

By Robert Stephen Higgins

"...Ljudska prava,Sto su ona zapravo?Tu je siroki- krug diskusija i trebalo bi biti potrebno, i ukljuceno u Americku skolsku nauku skupa sa socialnom i politickom predavanjima sve od srednje skole pa nadalje." D.Donovan, Recenzent Senior, Midwest Book Reviews

• Language: Hrvatski jezik
• Publisher: Robert Stephen Higgins
• Release date: Dec 28, 2021
• ISBN: 9780981063133

Robert Stephen Higgins

Robert is a retired mechanical engineer who worked mostly in design of power stations, both fossil-fired and nuclear. His early career was in the aerospace industry where he was an analyst for the design of aircraft (747 jetliner), military rocket launcher, gas turbine engines and rapid transit rail cars. In 1999 he took early retirement and started a new career as a human rights theorist where he applied his skill in analysis to the issues of human rights and political theory. His second book is finished and will be available in early 2020.

Book preview

POSVETA

Posvećeno predivnoj uspomeni na moje roditelje, Claru i Berniea, koji su prvi vjerovali u mene, te mojoj divnoj ženi Ivanki, čija je ljubav i potpora uvijek prisutna.

BEĆANJE

Svima koji se osjećaju nesigurno vezano uz svoj status u ovom svijetu moćnih organizacija i institucija ova knjiga će mnogo toga razjasniti. Onima koji se osjećaju prevareno nepravednom raspodjelom bogatstva ova knjiga će probuditi nadu. Onima koji su zbunjeni < upoznavanje >ljudskih prava ova knjiga će reći istinu.

SADRŽAJ

POSVETA

BEĆANJE

PREDGOVOR

Uvod

POGLAVLJE 1: RAZVOJ LJUDSKIH PRAVA

Povijesni razvoj

Perspektive

POGLAVLJE 2: TEORIJA

Prirodna prava

Posjedovanje sebe

Posjedovanje imovine

Kolektivno posjedovanje

Posjedovanje životinja

Nepoštivanje ljudskih prava

Nepriznavanje

Predrasuda

Kazna

POGLAVLJE 3: IMPLIKACIJE

Osobna sigurnost i odgovornost

Sloboda udruživanja i grupna prava

Sigurnost imovine

Kontrola životinja

Zemlja i ostali prirodni resursi

Prakticiranje religije

Obrazovanje

Poslovanje i trgovanje

Uloga vlade

POGLAVLJE 4: POGREŠNA MIŠLJENJA O LJUDSKIM PRAVIMA

Potreba stvara pravo

Svi ljudi su jednaki

Prethodnik postavlja pravo

UN Univerzalna deklaracija ljudskih prava

POGLAVLJE 5: IMPLEMENTACIJA

Prava za implementaciju

Prirodna ljudska prava

Politički ustav

Zakonodavstvo

Alternativne domene

Poslovna djelatnost

Obrazovanje

POGLAVLJE 6: PROTIVNIČKE SILE

Ekstremni plemenizam

Pohlepa i kapitalizam

Socijalni idealizam

POGLAVLJE 7: SVEUKUPNO GLEDIŠTE

Stavovi

Nacija zasnovana na prirodnim pravima

Put pred nama

DODATAK

Teorija primjenjena na aktualna pitanja

Istospolni brak

Posvajanje djece

Pobačaj

Obrezivanje

Smrtna kazna

Prava aboriđina na zemlju

Osvajanje država

Siromaštvo u svijetu

PRILOG

Sažetak prava deklaracije Sankey

BIBLIOGRAFIJA

PRIZNANJA

PREDGOVOR

Ova knjiga je nužna jer je svijet krenuo krivim putem po pitanju ljudska prava. Krenuvši od 1920-tih do 1940-tih temu su preuzeli idealisti čiji je < pobuda>bio više od pokušaja odrediti< svjetskih> prava, pa je uključivao izmišljanje prava koja bi podupirala društvo njihovih snova. Po < >definiciji ljudska su prava urođena svakom ljudskom biću. Kako bi stvarno bila . njihova karijere, kod rješavanja problema u strukturama, kemiji, hidromehanici i dinamici. Bila je potrebna apsolutna objektivnost. Ovo je drugačiji pristup ovoj temi od uobičajenog.

Robert Stephen Higgins, studeni 2014

Uvod

Kako bi osoba imala sigurnost i slobodu u svom životu moraju postojati prava koja se odnose na pojedinca. Također, ostali članovi zajednice i vlada moraju poštovati ta prava. Bez opće prihvaćenih prava i sredstava za provođenje istih nema sustava obrane protiv apetita jakih, većinske volje ili prevelikih ambicija vođa. Pojedine grupe ljudi bile bi posebno ranjive: žene u pojedinim zemljama, članovi vidljivih etničkih ili vjerskih manjina, homoseksualci i nemoćni. Obrana pravima ovisi o identifikaciji istinskih temeljnih prava. Umješavanje pogrešnog prava rezultira ograničenom energijom i traćenjem resursa, te još važnije, obično rezultira gaženjem stvarnih prava. Ova knjiga prezentira teoriju istinskih temeljnih prava i identificira pogrešna prava koja se implementiraju na štetu. Knjiga dokazuje da identifikacija istinskih prava uključuje više od moralnih ili socijalnih sklonosti pojedinca; uključuje razum i analizu ako želimo zadovoljiti ključne potrebe trajne istine i univerzalnosti.

Prvo pitanje je Što je pravo? U ovom knjizi to najmanje znači obavezan razlog za nabavu nečega vlasniku prava, a taj razlog se temelji na neporecivom principu ili određenom ugovoru. Pravo adresira nekoga tko je sposoban za nabavu nečega. Stoga postoje 3 nužna elementa prava:

* vlasnik prava (tj. subjekt prava)

* osoba/ljudi koje to pravo adresira

* neka specifična obaveza adresirane osobu/ljudi u odnosu na vlasnika prava

Ako bilo koji element nedostaje u stavci prava, onda je pravo neispravno ili nemoćno. Na primjer, tvrdnja da osoba ima pravo na rad je prazna zato što je potpuno spekulativna po pitanju koga to pravo adresira, te koja je njihova obaveza.

Također je važno uključiti sve uvjete ili kvalifikacije u tvdnju prava tako da je apsolutna, a ne uvjetna, jer uvjeti razblažuju silu prava. Na primjer, može se tvrditi da osoba koja prolazi pored kina ima pravo ući u kino. Ako bi ta osoba pokušala iskoristiti to pravo vjerojatno bi ju netko zaustavio i zatražio kartu. Ispravno rečeno, osoba koja kupi kartu u kinu ima pravo na film za koji je karta kupljena. Ako se slijede ova pravila o tvrdnjama prava, te ako ih se točno izražava, tada će se izbjeći mnogi nepotrebni argument o dvojbenom pravu.

Značaj prava je u tome da je on definitivan razlog za djelovanje ili mirovanje prema vlasniku prava, a njegov učinak je izrazito u sadašnjosti. Ono nije uvjeravanje da se nešto treba učiniti (ili ne treba učiniti). Kretanje na temelju toga zahtjevalo bi konsenzus među onima kojima je naređeno da potvrde i doprinesu djelovanju. Oni bi se referirali na svoj odabrani moral ili etiku, praktične razmišljanja, želje i strahove, uključujući svoj strah od promjene. S druge strane prava se temelje na prethodno prihvaćenim principima i obavezama, jasna su i nedvosmislena, te apsolutno nesavladiva. Prava imaju moć podupiranja sigurnosti i digniteta svakog pojedinca u zajednici, stvaranja otpora i kazne kada su prekoračena, te nadzor veće sile. U slučaju ozbiljnog kršenja, pravo može opravdati upotrebu prinude i sile. Na primjer, uhvaćen kradljivac može biti primoren vratiti vlasniku ukradeno, a osoba koja je fizički napadnuta može koristiti silu koliko god mu je potrebna kako bi odbio napadača.

No upotreba prinude i sile obično je rezervirana za vlade u provedbi svojih zakona. U < cijenjen ili posten>političkim sustavima neki zakoni bi trebali štititi prava svih pojedinaca, dok se preostali zakoni ne smiju suprotstavljati temeljnim pravima. Čak i u ovom mjerodavnom načinu upravljanja jednako kao i u izopačenim režimima koji često vladaju, vlada zadržava jednostranu moć kako bi prinudila građanina i koristila silu protiv njega. U tome leži vlade za nepoštivanjem i po mogućnosti šteti ljudima osobno, njihovoj imovini ili < izledi> Dok većina građanina svijeta relativno dobrovoljno pristaje na moć vlade nad njima, u pojedinim zemljama spomenutia < mogucnost > je stvarnost koja da ideja vladinog zlostavljanja nije samo ideja. Zbog toga je od>temeljne> važnosti da vlade upravljaju prema osnovi istinskih ljudskih prava. Ključno pitanje tada glasi Što su istinska ljudska prava? Odgovor ovisi o izjašnjavanju o pitanju odakle dolaze ljudska prava?.

Izvori kandidata za ljudska prava mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe:

1. Izvor izvan čovjeka. To bi mogao biti Bog (za one koji vjeruju u njega) ili osnovni obrasci prirode

2. Samo čovječanstvo, što znači da su temeljna prava osmišljenja od strane ljudi u njihove svrhe, manje više na način na koji su osmišljena pravila ceste. Njihova svrha mogla bi biti da uspostavi ili održava dobronamjerno društvo, ili neko drugo društvo utemeljeno na političkom, socijalnom ili ekonomskom modelu.

Izvori (1) i (2) podupiru dvije škole misli o tome odakle dolaze ljudska prava i što su ona?. Ako se čitatelj ikada zapitao zašto svi jednostavno ne bi prihvatili trenutnu < dogma> prava i pomirili se s njom, razlog je taj što ne postoji singularna teorija prava...barem ne trenutno. To nije očigledno kada svjedočimo poličkim diskusijama, pratimo izvješča iz medija ili dok čitamo popularne knjige o ljudskim pravima. Do sada u 21.om stoljeću a škola (2). Ideje iz škole (1) pojavljuju se većinom na internetu pod pojmovima kao što su prirodna prava, gdje duga ruka političke i teško dopire.

No nije uvijek bilo tako. ljudskih prava pratila je stazu (1) tisućljećima. Tek od devetnaestog i dvadesetog stoljeća smjer je skrenuo na stazu (2). Promjenu su politički i socijalni mislioci koji su u sveobuhvatnom djelokrugu demokratskih vlada vidjeli sredstvo diljem Ova priča o razvoju ljudksih prava istražuje se u idućem poglavlju, a slijedi odjeljak o " u kojem se o različitim pogledima na ljudska prava i koji odgovara na pitanje njihova izvora.

POGLAVLJE 1: RAZVOJ LJUDSKIH PRAVA

Povijesni razvoj

Nemoguće je odrediti gdje i kada su ljudi prvi puta razmišljali o svojim pravima. No znajući da su ljudi svjesni svoje< > individualnosti te da jezikom izražavaju svoje misli, može se razumno pretpostaviti da su neke vrste ljudskih prava< > artikulirane tu i tamo kroz razdoblje prapovijesti. Očuvani povijesni zapisi vjerojatno obuhvaćaju samo pojedine slučajeve u kojima su ljudska prava bila sistematski uspostavljena.

Najraniji zapis 1700 godina prije Krista dolazi od Babilonaca. Kralj Hammurabi uspostavio je zakone koji su propisivali prava i obaveze građana svih klasa. Ti zakoni koristili su sediljemregije više od 1500 godina. U osnovi oni su bili zakoni pravde, kao što je bilo koncipirano u to vrijeme, te su bili oštro provođeni od strane države na način koji bi se danas smatrao kršenjem prava. Na primjer, osoba koja je ukrala stoku morala bi platiti deseterostruku kaznu vlasniku. Ako ta osoba ne bi mogla platiti, bila bi ubijena. Ipak implicitno je u zakonima postojao koncept da svaka osoba ima prava, bez obzira na svoj položaj u zajednici. Prava čovjeka na svoju kuću, zemljište za obradu, robove i domaće životinje, te na ženu u kućanstvu, određena su prilično detaljno u 282 zakona.

U grčkoj civilizaciji 12 stoljeća kasnije spomenuta su prava koja nadilaze moć vlade. U Sofoklovoj drami Antigoni protagonistica Antigona preklinje Kralja Kreonta za tijelo smaknutoga brata iznuđivanjem bezuvjetnih, nepisanih nebeskih zakona.¹ Čini se da je postojala ideja nepisanih zakona koji nisu smišljeni na zemlji, te je