Depresija: Kad Tuga Postane Patološka
5/5
()
About this ebook
Tuga obično proizlazi iz gubitka ili događaja koji osjećamo negativno, ili jednostavno zato što naša očekivanja nisu ispunjena. Ova tuga može biti privremena, trajati satima, danima ili čak tjednima, ali kada se ta tuga produži s vremenom i promijeni način na koji se osjećamo, razmišljamo i djelujemo, možemo se suočiti s ozbiljnijim problemom, depresijom.
Related to Depresija
Related ebooks
Psihologija Sreće: Sada Nadohvat Ruke Svima Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsAfirmacije koje donose promjenu Rating: 5 out of 5 stars5/5Model braka: Priručnik za savjetovanje u braku Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsStres I Trauma U Vrijeme Pandemije Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsSutra je novi dan: Ispovijest majke ovisnika Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsAlzheimerova Bolest - I Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsJ..e li vas ego? Rating: 4 out of 5 stars4/5Teške životne situacije stvaraju heroje Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsVelike Istine Života i Druge Priče Rating: 1 out of 5 stars1/5Knjiga o sreći Rating: 5 out of 5 stars5/5TIHI JECAJ ZAROBLJENE DUŠE Rating: 4 out of 5 stars4/5Umijeće Vodstva Rating: 5 out of 5 stars5/5PONEKAD BIH ODLAZIO K NJOJ BICIKLOM Daniel Radočaj Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsSile Refleksije i Druge Priče Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsNeka bude kao da sam te volio Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsPacijent iz sobe 19 Rating: 4 out of 5 stars4/5Iznuđivanje: zašto slušamo što nam ONI kažu? Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsOluje Postojanja i Druge Priče Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsCrnci u Firenci Rating: 4 out of 5 stars4/5Knjiga razgovora Rating: 5 out of 5 stars5/5Knjiga o ljubavi Rating: 5 out of 5 stars5/5Kvantna zapletenost i kolektivna podsvijest. Fizika i metafizika svemira. Nova tumačenja Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsPljačka banke na slavonski način Rating: 5 out of 5 stars5/5Kamo odlazi ljubav nakon što nas ubije Rating: 1 out of 5 stars1/5Spasenje Rating: 3 out of 5 stars3/5Ljudska Prava: Sto Su Ona Zapravo? Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsOtkucaj srca svemira (Albert G. Grohs) Rating: 0 out of 5 stars0 ratingsImenuj! Zatraži! Uzmi!!! Rating: 3 out of 5 stars3/5Politička pornografija za početnike Rating: 1 out of 5 stars1/5Salajeva reforma Rating: 5 out of 5 stars5/5
Reviews for Depresija
1 rating0 reviews
Book preview
Depresija - Juan Moisés De La Serna
POGLAVLJE 1. TUGA
Jedan od problema koji se najčešće mogu primijetiti na konzultacijama vezan je uz emocije, bilo zbog prekomjerne aktivacije, u slučaju stresa i tjeskobe ili zbog inhibicije, u slučaju tuge i depresije.
Ali ne radi se samo o osobama koje su osjetljivije prema ovim problemima i zbog njih češće odlaze na psihološke savjete, već i od najčešćih problema koji su pretrpljeni, mnogo više od bilo kojeg drugog poremećaja u području mentalnog zdravlja.
Tuga je stanje u kojem se osoba prestaje osjećati „potpunom ili barem „normalnom
, što se smatra jednom od osnovnih emocija, zajedno uz sreću ili strah.
Puno je razloga koji mogu stvoriti tugu, od gubitka voljene osobe, do ne postizanja željenog cilja, ali je možda najozbiljniji razlog prisutnost bolesti, poglavito ako je neizlječiva ili kronična.
O odnosu fizičkog i mentalnog zdravlja odavno se prestalo raspravljati. Kada netko trpi fizičke bolesti, to će imati izravan učinak na njegovo stanje duha, a sve to na ostala područja osobe, uključujući i njihov način kako se odnosi prema sebi i drugima.
Kada se, primjerice, osjećate loše jer patite od kronične bolesti, to može značajno promijeniti vaše stanje duha, čak pacijenta može dovesti do stanja depresije.
Kada se pojave simptomi depresije, situacija se pogoršava, budući da su učinci koje oni imaju na zdravlje važni, a smanjenjem kvalitete života osobe, stanjem duha i imunološkog sustava, pacijentu se omogućuje ulazak u začarani krug.
Kada ste loše fizički, lošije se osjećate i psihički, a što su simptomi depresije jači, vaše tijelo će reagirati lošije i zbog toga će, umjesto da mu olakša oporavak, otežavati.
Posljedice ovog začaranog kruga su pogoršanje simptoma depresije, pogoršanje pacijentove kvalitete života, čineći ga manje tolerantnim prema onome što se događa s njim i s time ima lošiju prognozu, u usporedbi s drugom osobom koja nema ove simptome depresije.
Otuda proizlazi važnost otkrivanja prvih simptoma depresije kako bi ih se moglo što prije liječiti da se ne bi razviju i dodatno naštet pacijentovu zdravlju. Jedna od poteškoća u tom pogledu je upravo u liječenju, jer je ponekad farmakološko nije u skladu s kroničnom bolešću, tako da će se morati usredotočiti isključivo na psihološku; „Ali koliko ljudi koji pate od kronične bolesti imaju depresiju? "
Upravo je to odgovor odjela za medicinsku njegu u zajednici, Al Farabi koledž, Rijad, zajedno s psihijatrijskim sestrinstvom za mentalno zdravlje, Fakultetom za njegu, Sveučilištem u Jordanu, Amanom i psihijatrijskim sestrinstvom za mentalno zdravlje, Centar za rak kralja Huseina, Amman, zajedno s koledžom Al Farabi iz Rijada i odjelom za medicinsko kirurško sestrinstvo, koledž sestrinstva, sveučilište King Saud, Riyad (Jordan), za koji su proveli studiju čiji su rezultati objavljeni u znanstveni časopis Psihologija.
U istraživanju je sudjelovalo osam stotina i šest pacijenata, 45% žena, a ostalo muškarci. Svi su patili od kronične bolesti barem u posljednjih šest mjeseci, bilo da se radi o dijabetesu tipa II, reumatoidnom artritisu, kardiovaskularnim bolestima, raku ili plućnim bolestima.
Oni koji su već imali povijest bolesti mentalnog zdravlja isključeni su iz studije.
Korišteno je šest upitnika prevedenih na arapski jezik, višedimenzionalna ljestvica percipirane socijalne potpore za analizu percepcije socijalne potpore pacijenata, inventar za depresiju Beck-a II (BDI-II) za procjenu prisutnosti depresivnih simptoma, mjera psihološkog stresa (PSM) za procjenu razine anksioznosti, COPE inventar za procjenu upravljanja stresom, test orijentacije u životu (LOT-R) za razine optimizma i zadovoljstvo ljestvicom života za razine zadovoljstva vašim životom.
Rezultati pokazuju da polovica pacijenata s kroničnim bolestima pokazuje depresivne simptome, 27% ih je blago, a 31% umjereno.
Isto tako, ovi pacijenti pokazuju nisku razinu optimizma u polovici slučajeva, s umjerenom sposobnošću da se nose sa stresom, usprkos tome što imaju visoku razinu zadovoljstva svojim životom, umjerenu razinu stresa i nisku razinu percepcije socijalne potpore.
Treba imati na umu da su ovi rezultati dobiveni putem upitnika na koji su odgovarali sami pacijenti, stoga su neki rezultati bolji nego što bi se moglo očekivati kao kod životnog zadovoljstva ili razine stresa.
Jedno od ograničenja studije je upravo populacija koja se analizira, tj. uzeti su u obzir samo pacijenti iz vrlo specifične populacije, poput stanovnika Jordana, jedno mjesto s vrlo posebnom kulturom, religijom i običajima, a s tim u vezi je potrebno provesti nova istraživanja kako bi se provjerilo održavaju li se rezultati i u drugim populacijama.
Isto tako, okupljanje skupine bolesnika s dijagnozama ozbiljnih bolesti, koji imaju različitu dijagnozu, i s drugačijom prognozom, kao što je dijabetes i rak, moglo je utjecati na rezultate.
Bilo bi bolje odabrati jednu skupinu kroničnih bolesnika i promatrati njihov broj koji pati od depresivnih simptoma, jer bi informacije dobivene u tom pogledu imale veću ekološku vrijednost.
Postoji li veza između depresije i ekonomske razine?
Istraženi su mnogi čimbenici koji bi mogli pogodovati ili zaštititi osobu koja pati od depresije, a ako pati, pomoći mu da ju prevlada.
Mreža socijalne potpore jedna je od onih koja se na preventivnoj razini smatra temeljnom i pogoduje oporavku, u slučaju pada u depresiju.
Također je poznato da postoje i druge okolnosti koje mogu pogodovati depresiji, poput ekonomske propasti, afektivnog gubitka, pa čak i gubitka posla, itd.