Discover millions of ebooks, audiobooks, and so much more with a free trial

Only $11.99/month after trial. Cancel anytime.

Ekisumuluzo Kya Busoga
Ekisumuluzo Kya Busoga
Ekisumuluzo Kya Busoga
Ebook199 pages1 hour

Ekisumuluzo Kya Busoga

Rating: 0 out of 5 stars

()

Read preview

About this ebook

Ndidhye yooli nga nenda okwogelaku nhiwe kubulamu obw’omumaiso obwenvo yange, Busoga.

Ekigendelelwa ekikulu eky’obuwereza buno n’okukola eino okutegeka omusingi ogugya okufuula Busoga okuba kugamu kumawaanga agamanhibwa, agakaasinze okuba ameevu eino munsi yoonayona.

Amaani agasokela ilala mukwilibwaamu okwekigendelelwa kino n’okusimba ensigo ey’amaani eino mubaana baife nga kwotaile n’okuteleeza ebyo byonabyona ebibetoloile

Tuja kuzimba;
EMPISA EDH’OKWETENGERERA N’OKUKULANKULANHIRA AGHALALA.

LanguageEnglish
PublisherPeter Kalyabe
Release dateFeb 17, 2023
ISBN9780993707759
Ekisumuluzo Kya Busoga
Author

Peter Kalyabe

Kalyabe Peter a certified teacher in Ontario, Canada.His professional experience and training includes specialty in child growth and development, special education, and Worlds of Childhood. He has also written several related books.

Read more from Peter Kalyabe

Related to Ekisumuluzo Kya Busoga

Related ebooks

Teaching Methods & Materials For You

View More

Related articles

Reviews for Ekisumuluzo Kya Busoga

Rating: 0 out of 5 stars
0 ratings

0 ratings0 reviews

What did you think?

Tap to rate

Review must be at least 10 words

    Book preview

    Ekisumuluzo Kya Busoga - Peter Kalyabe

    BAINO SOCIAL IMPACT

    C:\Users\Farhan Iqbal\Downloads\Baino Social Impact Logo 3D.jpgC:\Users\Farhan Iqbal\Downloads\Baino Signature.pngC:\Users\Farhan Iqbal\Downloads\Kalyabe Peter.jpg

    Kalyabe Peter

    C:\Users\Farhan Iqbal\Downloads\Baino Public Library.jpg

    www.bainopubliclibrary.org

    C:\Users\Farhan Iqbal\Downloads\Baino Social Impact Logo 3D.jpg

    www.bainosocialimpact.org

    EKISUMULUZO KYA BUSOGA

    Abaana Baife Nengira Entuufu

    KALYABE PETER

    Author of:

    Africa’s Master Key,

    I spoke with Mama Africa,

    and others.

    Copyright © 2023 by Baino Social Impact Organisation. All rights reserved.

    No part of this publication text may be uploaded or posted online without the prior written permission of the publisher. For permission requests, write to the publisher, addressed "Attention:

    Permissions Request," Visit www.bainosocialimpact.org

    EBIRI MU KITABO

    OBUBAKA

    ENANDULA

    OBUZIBU BWENE OBW’ALUMBA BUSOGA

    ENTEGEKA EGYA OKUTUDUNHA

    OKWEYANDHULA YEMULI

    PROGRAM ENO N’OKWILIBWAAMU KWAIFE

    MANHA OMULABE OW’EKIGENDELERWA KYAIFE

    ENO N’ENKOLA EY’ESIGAMWAAKU

    Obubaka

    Bantu bange mbalamwisaaku muliina ely’envo yange.

    Amaina gange ninze Kalyabe Peter - nga nsaba mbandulire ekigendelerwa ekya Busoga mubuwereza buno, mu katabo kano, kentuumye Ekisumuluzo kya Busoga.

    Ekiluubililwa kya Busoga n’okufuuka eiwanga ely’abantu abeevu abeelele.

    Bana mwenamwena mbeeta okutwegaitaku mubuweleza buno ela nga mbanhiliza inho.

    ENANDULA

    B

    anange, Obusoga tuli mu kaseera akazibu keene.

    Nze buli lwempulira banaife nga boogela ku Busoga, n’Abasoga tweenatweena okutwalira awalala batuta mukifanani ekibi; ekyokutunooma, eky’otugalabandha, eky’okutubotera amaiso nkani, n’okutubisa nga abantu abazilira ilala mpeke ey’obwongo.

    Endowooza nempisa eyo yebatubisaamu ngikooye. Empisa ey’okutubisa nga abantu abazira kyebaidhi, era nga bazira kyebasobola kweega — abantu abalwaire, abanafu era abazira kyebasobola kuzimba, yaabulabe bweenebweene.

    Nze ng’omuntu, emena okukamala era yanzitowelera ira. Yaneeyongela okukungaanhia okweega kwisomo ely’okuteegela enkula, enkola, n’entambula ey’obwongo bw’omuntu, nagaitaku okumana ebibukosa, nabyagayaza n’empisa, nengeri ye batubonamu, ife Abasoga okutwaalira awalala, muna mba tikaasobola kukyebeela. Ekimala kimala. Era mukyo ndidhye yooli nga nenda okwogela ku nhiwe kubulamu obw’omumaiso obwenvo yange, Busoga.

    Ndikwenda okulangilira olutaro isematalo lw’ensitwire okulwaana okubona nga enkola n’endowooza ey’obunoomi mwetweyagaana ng’emenebwa. Elina okukoma, era nga ndi kugya kulwaana nabuli mulabe yeenayeena – ekiba kibe.

    Enkola eno ey’okutuvulunga, n’okutudhelegadhelega nga olutataire, yaabulabe. Bitukosa okufa obufe, eli abaana baife mukutandikila ilala, n’Obusoga bwaife bwoonabwoona okutwaalira awalala. Buli bwe mbiwulira mbanga yebafumita ekiso mu mugongo. Mbikooye. Mbikooye. Mbikoweire ilala.

    Obulambulukufu obwekwewaayo, n’entegeka egya okuyambaku okumena n’okukomya enkola eyo, endowooza, n’eneebisa ey’obunoomi obugya mumaiso eri Obusoga bwaife, nekigendelelwa eky’obuweeleza obwa pologulaamu eno.

    Aye nga tweenatweena bwetukidhi, ezira bantu batuuka kubuwanguzi obw’endawulo nga bazira kigendelelwa kyankalaakalira ekyawalala ekikulembela endowooza nebikolwa byaibwe.

    Era mukyo kantwaale akakisa kano mbandulire ekigendelelwa ekikulu ekya maama waife Busoga mu pologolaamu eno.

    Kimanhe nti entegeka dhonadoona edhidhye ti dhituuka ku buwanguzi obwendhawulo dhonadoona dhidhye nga dhigiira ku nkola eno nga muno mwotwalire nhi government edhendawulo n’amatwaale oba empires dhonadoona edhali dhibailewo, obukulembeze obwenono, n’obwo obwemeleile ku ndhikiliza edhabulingeri dhonadhona. Okugeza, lingilira era weetegeleze amatwaale nga Persian empire, Roman empire, British empire, Mongol, Ottoman, Qin Dynasty eya China, dhonadoona edho dhidhye nga dhigiila ku ndowooza n’enkola eno.

    Ekigendelelwa ekikulu ekya pologolaamu eno n’okukola eino okutegeka omusingi ogugya okufuula Busoga okuba kugamu kumawaanga agamanhibwa, agakaasinze okuba ameevu eino munsi yoonayona.

    Ela ensigo esooka ey’okwilibwaamu mukigendelelwa kino n’okusimba ensigo ey’amaani eino mubaana baife nga kwotaile n’okuteleeza ebyo byonabyona ebibetoloile. Kino kikulu ihno okutegeela ela nkusaba otwaale akaile kano okiweeku akabanga kingilile ilala munda mwiiwe.

    Buli Olukya Tulumbibwa

    Kyelambulwiile bulungi nti ensibuko yaife, Obusoga, bulumbibwa buli lukya. Era nga banaife bye batulumbisa bitukuba wala ihno era byakosa entambula ey’obwongo n’ebintu ebiboneka. Aye mu myaka gye tutwaile nga tulowooza ku ngeli yetusobola okwenunulamu, esinga mu dhonadhona ela eyesigamibwaaku neeno.

    Ela egya kutwetagisa okugemela awalala twegheeyo okwezimba ela tunweele.

    Ekigendelelwa kyaife kino kyakufuuka eiwanga ely’abantu abeevu eihno. Era obusobozi obwo bukole nga omusingi kwetunasinziilanga okuba n’okusigala mu buwanguzi.

    Eiwanga lyoonalyoona okufuuka ely’abantu abeevu eihno liba lilina okusima omusingi ogw’amaani eihno nga muno mulimu okwetegeleza ebyafaayo byalyo, n’okwetegeleza engeli yelyaatuka mumbeela yelilimu. Olwo lya bigelengelania n’obulamu obw’omumaiso ye lyenda okutuuka oba okufuuka. Mukikolwa ekyo, lizuula obunafu bwaalyo, amaani, koodi nebigingi ebiyinza okulilemya okutuuka ku kiluubililwa.

    Olwo lyalyooka lyasiguukuluula ebigingi ebyo mukwelula engila okutuuka ku buwanguzi. Nhife nga twekeneenia ensonga dhaife tuviile ilala ku ntaandiikwa.

    Kino tulina okukitwaala nga eiteeka mu kawefube ono ow’okwetegekela ekyaasa kino nga tusinzila kweebyo kye byenda.

    Ekyomukisa omulungi, ekyaasa kino kyakatandiika aye tweenatweena nga bwetukibona, kilumukila ku misinde mibitilivu. Era emisinde egyo nhigyeene egyo gyekikozesa okwongela okutungilira obunene obwensi’eno okuba nga efundawala, nga eli ghalala mungeli etabangawo - nga tiwakaali kintu ekili ewala.

    Banaife bakozesa ebigambo nga ‘globalization’, oba ‘global village’, nga bainonola entungilila eno.

    Ng’oviile ku ntungilila eyo efuba okugaita ensi dhonadoona okuba ekyaalo ekilala, - global village - ekyaasa kino kyoona bakiwa eliina, - ‘information age’ - nga basinziile kwaago amaani oba obusobozi obukiyambye okutambulira ku misinde gino egyamaani. Olwiisi bakozesa ebigambo nga computer age, oba Digital age.

    Kale olwensonga eyo abo boonaboona abetegeike ela abafuba okutambula nakyo balingiliile ela besigaime empagi ndala eti –— ey’obubaka obw’okumana, okutegeera n’okwiisa okumana okwo mu nkola okusobola okutuuka ku kiluubilwa kyonakyona.

    Ekyaasa kino kisitwiile enkola ey’enkulakulana okuva mu kwesigama eihno ku amakolelo gonka mukutumbula eby’enkulakulana okwiila kwidhala ely’okwesigama okumana n’okutegeela okusobola okutumbuka muntabuza ey’obulamu – kyebeeta Knowledge Economy.

    Wabula ife wano yetulilira nti ekyaasa kino kilumuka ihno, ate nga ife, twikilize oba tulobe, kituvuga buvuge okututwaala ye kyenda. Boona yebali, balira ela bakoba nti kilumuka ihno ela boona tibakakasa nti batambula nakyo. Ate nga idhukila n’abakizimba. Buti olwo ife kituta mwitulubaki ife abatuumila ekili kutambula? Bana, tikitunuubule?

    Buno Nhi Busoga Bwaife Bw’etwoogelaku

    Nga ekiluubililwa kya Busoga kikaabainike, mu bimpi, katusonke mu kifo Busoga yebwagaanibwa. Inhe-waife Busoga ayaganhibwa buvandhuba bweiwanga Uganda kwi itaka elili mu nsusuuba ya sq km omutwaalo mulamba. Abasoga tuli bandawulo, tulina eby’afaayo, ebika n’entegeka edendawulo, ela nga n’obulamu bwaife obw’omumaiso bwa kwongela okutangazibwa muluse luno olwa pologolaamu eno.

    Tulina olulimi lwaife olulungi eihno – olulimi olusoga olunuma okamala era oluwulilwa mu ndatula edhendawulo. Obuwangwa nenono dhaife byandawulo kubandi aye ate era dhilina ebifanagania kubaganda baife abalilwaana abatulilaine okwetoloola Busoga munduyi dhonadoona.

    Tulina omukulembeze waife Isebantu Kyabazinga William Gabula Nadhiope ow’okuna. Era nga n’omutwe omukulu ogutwesiimisa okufa obufe.

    Ebyava mukubala abantu – Population and Housing Census – dhebaatukobela kulunaku olwokuna, mu mwezi gw’omunaana, mu mwaka nkumi ibili ikumi neena (2014) dhalaga nti Abasoga mu iwanga lino bali obukaile bubili n’emitwaalo kyenda namukaaga nalunaana nakyenda. Nga kwoobwo, emitwaalo ataano netaano nakasanvu mulusanvu kinaana neitano, nga baba mu bibuga. Ate’nga obukaile bubili n’emitwaalo ana nga bali mubifo eby’omubyaalo.

    Okukowoola

    Olw’ekingelelwa kyaife eky’obuvunanhizibwa obwa waigulu eihno, nga kino kandikaikane bulungi kumavu gange mbasabe mungane ndete Obusoga bwoonabwoona, n’abandi bonabona abendeza Busoga ebilungi eyo yonayona yemuli, nga nsaba mungemye obuvunaanizibwa mpeeleze mu kuzimba omusingi ogugya okufuula Busoga eiwanga elimanhibwa okuba elya beevu abeeleele.

    Banange, netegekeile eibanga eliwela era nga akaseela katuuse ekimala kibenga kimala tuzingulule ensuula empyaka ey’obutabisibwamu maiso ng’embeela bweli buti. Mukyo, twingile mu mbeela ey’obuwanguzi obwa waigulu. Mbasaba amaani neisila tusooke  kubita kubaana baife neebyo byoonabyoona ebibeitoloile.

    Mbeeta mwenamwena; Zibondo gha Bulamoogi, Gabula gha Gabula, Ngobi ogha Kigulu, Tabingwa ogha Luuka, Nkono gha Bukono, Wakooli gha Bukooli, Ntembe ogha Butembe, Mena gha Bugweeli, Kisiki gha Busiki, Luba ogha Buna, nhi Nanhumba ogha Bunhole –— tweenatweena, wansi gha Kyabazinga waife, Isebantu Kyabazinga William Gabula Nadiope IV.

    Mbeeta mwenamwena abe’Kamuli, abe Iganga, Bugiri, Mayuge, Idhinda, Luuka, Kaliro, ni Busiki. Abe Namutumba, Buyende, abe Namayingo, mwenamwena.

    Amaina gange ninze Kalyabe Peter.

    Ndi Mwise Mulondo. Omuziro; Nkembo. Abaigha; Mukembo, Namulondo. Enkuni; kalebela Bulondogaani, Nabuyanda. Ensibuko; Bugabula. Omubala; gelela enku bokye emamba.

    Amaka gaife gali Balawoli, e Nawantale, mu Kamuli.

    Nzaalibwa omukyaala Nakaggwa Robinah, Omusilikale atyaimye e Kampala.

    Baba wange nhi mwami Kalyabe Patricka – gwemweeta ‘Isadha Lyabeene, omusubuzi, mutabani wa Kalyabe Elizafeeli –— bonabona abo balambayile awo, ewaife e Nawantale.

    Nze ndi mwaami omusomesa, omutendeke obulungi, omuwandiisi we bitabo, ela eyeitanila okunonheleza – nkani researcher.

    Okwetegeka

    Mu gandi ku magila ag’okwetegekela obuweeleza buno, waliwo ebiidhye ti bitekebwa munkola, okugeza, muno mulimu okunonheleza, n’okuwandiika obutabo buno wansi.

    Afrika’s Master key mwenalambulilira era mwenayetela tweenatweena ab’omusaayi gwa Ise-mazinga wa Afilika okuwaayo buli kyetaagisa okuzimba obwongo bwaife kubanga n’ekisumuluzo isemasumuluzo ekilina obusobozi okutwigulira okuva mwikomela ely’okutulugunhizibwa embeela embi etwesibyeeko yoonayoona yootwagaana.

    Mu Katabo akandi, I Spoke with Mama Africa nayogelaku nhi mama waife, Mama Afilika, yantuma ntegeeze ensi yonayona nti eky’obugaiga ekikasinzeyo okuba ekyomugaso n’abaana baife era yatulaga ebintu by’etulina okukola okubategeka obulungi.

    Akatabo akandi nakatuuma Prosperous Destiny mwenasengekela ebyo byoonabyoona omwana byayenda okwetegekela ekyaasa kino ekilumukila ku misinde egy’ekizungilizi – mumbeela ey’ebigwa tibilondwa.

    Ate akandi keetebwa Why Jews Succeed Even Under Worst Conditions. N’okukoba, nebuuza lwaki aba Yizilayili oba aba Jew baidhye batuuka ku buwanguzi obusuukulwiime, mu byafaayo nhi mubulamu obwaleero. Abakenkufu abaidhye nga batambulilaku ensonga edhikyusiiza obulamu bwensi yoonayoona, bangi ba Jew. Niba Albert Einstein, Sigmund Freud, Abraham Maslow, Karl Marx, era niba Sawulo owe Tarsus, omwami ole eyatumbula eihno ebilowoozo by’omusadha Yosua – ole eyafubutuka okuva munkoola edhe Galilaaya, Munazaleeti.

    Abantu abo bagaiga ihno ekitaikilizikika era nga bangi kubo nabali einuma we nkulaakulana yebibuga ebyegombesa munsi eno. Kulwaki?

    Okusookela ilala bwoba olina ekilowooozo nti bo na bantu abalondebwa Katonda we butonda, mbu era kyawandiikibwa; okuva nhi leero kimane nti ekilowoozo kyo ekyo kyabwiilu obw’obwongo. Era abeevu aba Jew endowoza eyo ti byagesembeleza.

    Nze nafuna omukisa ogubaaku aghalala nabo ela naakolelaku nhi family eyindi ey’omwami omu-yizilayi, ayetebwa Neal. Nga ndi eyo, nafuba kweebuza, kunonheleza, era nayega bye nayega –— n’okusalawo ngabaneku nhi banange. Aye kimane tibiba byangu.

    Mubufunze balina entegeka n’okutegekelwa abaana baibwe kwebabitamu ne ebintu byebakola, nhife byetusobola okwegelaku nhi tusonseka mu buwangwa nhe nonno dhaife edhaguma eila mwife mu kawefube ono ow’okwetoola mumbela eteegombesa.

    Era naidha naakuwandikila akatabo akandi kenatuuma Child Shield – oba Engabo Ey’abaana. Abakugu bakiidi nti amaani n’obukugu obufuga ensi eno ti bubonebwa maiso makalu. Obusobozi buno n’obuliwa era

    Enjoying the preview?
    Page 1 of 1