Gođenje, jučer, danas, sutra

By Mehmedalija Sulejman Lilic

Knjiga "Gođenje, jučer, danas, sutra" je jedinstveni pokušaj autora, Mehmedalije Sulejmana Lilića, da otrgne od zaborava selo Gođenje u Istočnoj Bosni u kojem je rođen, odrastao, a koje je u Ratu '92. uništeno i napušteno.
U knjizi ćete pročitati:
PRIRODNI USLOVI I ORGANIZACIJA ŽIVOTA:
Geografski položaj, Uslovi života, Način života, Druženja, Mobe, Starinska sijela, Moderna sijela – igranke, priredbe, Običaji ili adeti, Trudnoća i porođaj,,Odrastanje, ašikovanje i udaja – ženidba, Smrt,Vjerski život, Obrazovanje, Sport – igre,Šuda
HISTORIJA SELA:
Period Bogumila, Period Osmanskog carstva, Period Austro-ugarske carevine, Drugi svjetski rat, Period od 1945. do 1992. godine
RAT 1992-1995. GODINE
Uzroci rata, Političko-bezbjedonosno stanje u opštini i selu pred početak rata, Organizovanje i odbrana sela, Napadi srpske vojske i uništavanje sela, Ratna stradanja, Ubijanje civila, Poginuli borci, Izbjeglištvo, Povratak
STANOVNIŠTVO
Porijeklo stanovništva, Povratnici, Poginuli stanovnici Gođenja 1992-1995., Poginuli u ratu 1992-1995. porijeklom iz Gođenja, Umrli stanovnici Gođenja 1992 – 2005., Raseljene porodice koje su živjele u Gođenjima do 1992. godine, Porodice odselile prije 1992. godine,
PORODIČNA STABLA
Avdići, Curići, Džebe, Hakići, Halimanovići, Kamenice, Kulići, Lilići, Muratovići, Omerspahići, Podžići, Ridžali, Smajići, Šahići, Uvejzovići. Žigići
Izvodi iz recenzija, Autor knjige, Pogovor 1. štampanog izdanja

Hvala na vašoj podršci!

• Language: Bosanski jezik
• Publisher: Mehmedalija Sulejman Lilic
• Release date: Apr 1, 2015
• ISBN: 9781310230431

Mehmedalija Sulejman Lilic

Lilić Mehmedalija-Sulejman je sin Mešanov i Hasnijin (djev. Zimić). Rođen je 1945. godine. Četiri razreda osnovne škole završio je u Gođenjima 1957. godine. Upisao je prvi razred niže gimnazije u Vlasenici. Te godine je izvršena reforma obrazovanja, pa je poslije završenog prvog razreda niže gimnazije upisao šesti razred osnovne škole u Bratuncu. Stanovao je kod rodbine u Počaušu. Sedmi i osmi razred osnovne škole završio je u Han-Pijesku. Stanovao je u Rijekama. To je bilo vrijeme kada se školovanje nije cijenilo. Obaveza i tradicija je bila da muškarci ostaju na očevini i da unapređuju domaćinstvo. Dok se školovao stanovao je kod rodbine ili poznanika. Nije mogao plaćati pa je bila obaveza da nešto pomogne svojim radom tamo gdje je stanovao. Upisao je gimnaziju 1961. godine u Vlasenici. Počeo je dobivati stipendiju od opštine Han-Pijesak. Od stipendije je mogao plaćati stan i školovanje je bilo mnogo lakše. Poslije završetka gimnazije, upisao je 1965. godine Prirodno-matematički fakultet, grupa hemija, u Beogradu. Nakon završetka fakulteta počeo je raditi kao profesor hemije 1969. godine u Gimnaziji u Han-Pijesku. Potom je radio i kao profesor u Gimnaziji Vlasenica. Od 1972. godine živi i radi u Bihaću kao profesor. Bio je pripadnik ABiH tri godine. Trebao bi u septembru 2006. godine otići u penziju. Poslije 1995. godine napisao udžbenike hemije za VII i VIII razred osnovne škole, za I, II, III i IV razred gimnazije, za I razred srednjih stručnih i tehničkih škola i Zbirku zadataka iz hemije. Udžbenici se koriste na području FBiH. U slobodnom vremenu se bavi ekologijom, a posebno pješačenjem. Bio je učesnik Pješačkog pohoda Bihać-Mostar, organizovanog povodom otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru 2004. godine. Predsjednik je Ekološkog udruženja «Japodi». Članovi «Japoda» su bili pobjednici, dva od tri, poslijeratna državna takmičenja mladih istraživača iz oblasti ekologije. Posebno se posvetio pisanju materijala za Web-stranicu o Gođenjima.

Book preview

U knjizi ćete pročitati:

Predgovor

PRIRODNI USLOVI I ORGANIZACIJA ŽIVOTA:

Geografski položaj, Uslovi života, Način života, Druženja, Mobe, Starinska sijela, Moderna sijela – igranke, priredbe, Običaji ili adeti, Trudnoća i porođaj,,Odrastanje, ašikovanje i udaja – ženidba, Smrt,Vjerski život, Obrazovanje, Sport – igre,Šuda

HISTORIJA SELA:

Period Bogumila, Period Osmanskog carstva, Period Austro-ugarske carevine, Drugi svjetski rat, Period od 1945. do 1992. godine

RAT 1992-1995. GODINE

Uzroci rata, Političko-bezbjedonosno stanje u opštini i selu pred početak rata, Organizovanje i odbrana sela, Napadi srpske vojske i uništavanje sela, Ratna stradanja, Ubijanje civila, Poginuli borci, Izbjeglištvo, Povratak

STANOVNIŠTVO

Porijeklo stanovništva, Povratnici, Poginuli stanovnici Gođenja 1992-1995., Poginuli u ratu 1992-1995. porijeklom iz Gođenja, Umrli stanovnici Gođenja 1992 – 2005., Raseljene porodice koje su živjele u Gođenjima do 1992. godine,  Porodice odselile prije 1992. godine,

PORODIČNA STABLA

Avdići, Curići, Džebe, Hakići, Halimanovići, Kamenice, Kulići, Lilići, Muratovići, Omerspahići, Podžići, Ridžali, Smajići, Šahići, Uvejzovići. Žigići

Izvodi iz recenzija, Autor knjige, Pogovor 1. štampanog izdanja

Predgovor

Selo Gođenje je u svojoj historiji imalo svoje uspone i padove. Ovdje moram spomenuti 1752. godinu kada je kuga praktično uništila selo. Selo se poslije toga vrlo teško oporavilo. Uništavanje sela u ratu 1992-1995. godine je najveće stradanje.

U ovom ratu je poginulo oko 10% stanovništva, a ako 10% je umrlo zbog teških uslova života stvorenih ratom. U ratu je uništeno sve što je stvarano vjekovima. Oko 15% porodica koje su živjele prije rata, vratile su se u Gođenje. Ove porodice su začetnici novog života i nastavak postojanja sela. Velika je hrabrost bila vratiti se u selo. Svi koji su se vratili zaslužuju priznanje, poštovanje, ali i pomoć i podršku svih Gođenjaca, bez obzira gdje se sada nalaze. Više od 100 porodica se iselilo poslije rata, a približno toliko porodica se iselilo prije rata. Nije to mali broj. Među iseljenim je dosta obrazovanih.

Oni koji su protjerani i potražili spas na drugim mjestima u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu prošli su a i sada mnogi prolaze kroz teške muke da bi opstali. Pored neimaštine susreću se i sa poniženjima i drugim problemima, jer tuđina je tuga golema. Na osnovu kontakata sa mnogima u tuđini može se reći da su se mnogi snašli i na putu su da sebi i svojoj djeci obezbijede pristojne uslove za život.

Svi koji su porijeklom iz Gođenja su opterećeni pitanjima: Šta će biti sa Gođenjima? Ima li smisla vraćati se? Može li se u Gođenjima živjeti? Sličnih pitanja ima bezbroj. Ono što je sigurno je to, da smo mi svi emotivno vezani za Gođenje. Svi bi željeli dobro Gođenjima. Nepobitna je i istina da se plašimo, jer su stradanja koja su skoro desila ostavila teške ožiljke.

Dilema, koja me progoni, a vjerujem da je to i kod drugih je: da li pustiti da se stvari dešavaju same od sebe, da se Gođenji spontano obnavljaju ili je potrebno nešto organizovano uraditi i pomoći brži i kvalitetniji razvoj i obnovu. Sa ovom dilemom sam raščistio. Došao sam do zaključka da se mora nešto uraditi. Moraju se Gođenjci organizovati i pomoći bržem razvoju i obnovi sela. Da bi se moglo bilo šta uraditi, potrebno je što bolje se povezati i podstaći što više Gođenjaca da u tome učestvuje. Zbog toga sam 2003. godine počeo pisati knjigu o Gođenjima. U pisanju knjige sam imao podršku od mnogih. Svi koji su mogli nešto uraditi, uključili su se. Sama činjenica da štampanje ove knjige finansiraju Gođenjci koji su poslije rata otišli u inostranstvo, koji nisu ni blizu zadovoljenja mnogih svojih potreba, govori o želji svih da nešto konkretno učine za svoje selo.

Ova knjiga je posvećena svima koji su živjeli i sada žive u Gođenjima. U knjizi su mnoge stvari samo spomenute. Očekujem da će ona podstaći mnoge da prikupljaju podatke i dokumente da se knjiga proširi dopuni i štampa kasnije sa mnogo više podataka. Očekujem da će o nekim vrijednostima biti napisane posebne knjige, da se tako ostave trajna svjedočenja budućim generacijama.

Zahvaljujem se svima koji su mi na bilo koji način pomogli i omogućili da se pripremi i štampa ova knjiga.

Gođenje, 2006. godine

Lilić Mehmedalija-Sulejman

Gođenji

Ispod Kula i Ravana

smjestilo se lijepo selo.

Sad je tužno, tiho,

a nekad je bilo bučno i veselo.

U selu je nekad bilo

puno lijepih kuća.

Sve su bile okrečene

i u bašče sakrivene.

Na sred sela je Rakovac

izvor hladne vode.

Od izvora svakoj kući

sokačići vode.

Sokaci su sada pusti,

jer u selu djece nema.

Sokacima rijetko prođe

neki đedo ili nena.

PRIRODNI USLOVI I ORGANIZACIJA ŽIVOTA

Geografski položaj

Selo Gođenje se nalazi na desnoj obali srednjeg toka Rijeke koja se uliva u Drinu između Višegrada i Bajine Bašte. Okruženo je planinom Devetak sa južne i Javor sa sjeverne i sjeveroistočne strane. Sa zapadne strane nalazi se šumovito područje prema Han Pijesku i Olovu. Prema jugoistoku je dolina kroz koju teče Rijeka. Tom dolinom do Gođenja dopire blaga klima iz doline Drine.

..\..\..\My Pictures\satelit.gif

Satelitski snimak sela Gođenja i okoline

Ispod planinskog vrha Žep (nadmorska visina 1537m) izvire Rijeka. Desna i lijeva obala Rijeke su naseljene pa se ovo područje naziva Žepa, prema najvećem selu koje se nalazi blizu ušća Rijeke u Drinu. Hidrocentrala kod Bajine Bašte je podigla nivo Drine i sada je to vještačko jezero.

Gođenje se nalaze na granici blage podrinjske i oštre planinske klime. U dolini Rijeke od Gođenja do Drine mogu uspijevati žitarice pšenica, kukuruz te raznovrsno povrće, a posebno voće. Od Gođenja prema izvoru Rijeke vlada oštra planinska klima i to područje je poznato po uzgoju zdrave stoke.

Karte gođ

Geografski položaj sela Gođenja

Gođenjsko polje se nalazi između brda Stinjevac sa južne, Drenovac i Ljeljenica sa sjevrene i Vijenci sa zapadne strane. Od Vijenaca je blagi pad prema Rijeci koja se nalazi na istočnoj strani. Pri vrhu Gođenjskog polja nalazi se izvor Rakovac.

Pogled na selo Gođenje iz Purtića

Selo Gođenje pripada opštini Han-Pijesak.

Od Han-Pijeska do Gođenja je 18km. Put je asfaltiran skoro do sela. Lokalnim putem se može doći do Gođenja autom iz Rogatice. Put je asfaltiran od Rogatice do Budeta. Preko Budeta i Brezove Ravni može se doći autom do Žepe. Lokalnim putem može se iz Gođenja doći autom do Žepe i Drine. Put od Rize do Žepe je asfaltiran 2005. godine. Iz Gođenja se autom može doći do Stoborana.

Putevi u samom selu Gođenju su makadamski i relativno su dobri. Autom se može doći do svake kuće koja je napravljena poslije rata.

7.jpg

Saobraćajne komunikacije

Izgradnjom hidrocentrale Perućac kod Bajine Bašte podignut je nivo Drine, pa je Drina do Višegrada pretvorena u vještačko jezero koje se naziva Perućko jezero.

Uslovi života

Izrazito plodna zemlja Gođenjskog polja, blaga klima, dobra i zdrava voda izdašnog izvora Rakovac su idealni uslovi za život ljudi. Naselje je nastalo u gornjem dijelu Gođenjskog polja oko Rakovca.

Gođenji su moje drago selo, njega krasi Ljeljenica i Rakovac vrelo.

Donji dio Polja se koristio za sijanje pšenice i kukuruza. Povrće se uzgajalo u vrtovima blizu kuća. Bliže naselju, u gornjem dijelu Polja uzgajani su voćnjaci ili kako se nazivaju bašče. Koliko su Gođenjci cijenili zemlju najbolje ilustruje činjenica da se u Gođenjima vrlo rijetko nalazi neko drvo koje ne behara, koje nije neka voćka.

Svima koji su rođeni i odrasli u Gođenjima ostala su u sjećanju imena: Šećenov Lager, Vranjice, Zalitice, Osoje, Premekuća, Podljeljenica, Kamenjača, Rampa, Podhomar, Podkule, Šahina orgada, Utješenac, Đilska Dolača, Šturc, Trnje, Bojre, Stublovi, Vrtače, Brekinja, Smreče, Jasiče, Postinjevac, Zaborak, Ovlagija, Potkojnica, Rupelj, Žutica, Podrenovci, Dolovi, Jaznica, Badanj, Tukovi, Kalikovik …

U Gođenjima je uvijek bilo razvijeno stočarstvo, jer su okolna brda bila pogodna za ispašu stoke, a na visoravnima, na brdima oko Gođenja bili su čairi koji su korišteni za košenje trave,za pripremanje sijena. Koliko je samo znoja proliveno ljeti u Podmaćehi, Hrašću, Lugovima, Ponijercima, Baricama ili na Utješenskom Brdu, Ravnama …

Gođenjci su se od vajkada bavili lovom. U planinama oko Gođenja uvijek bilo srna, zečeva, lisica, vukova, medvjeda i druge divljači. Ne mogu se