DVANAESTOKNJIŽJE TUGOMERIKA

Druga knjiga dvanaestoknjižja Tugomerika, višetomne zbirke pučke književnosti otoka Krka autora Leonarda Eleršeka i Rada Žica Mikulina, nosi naslov Seobe Hrvata – plemenite bodulske predaje o doseljenju Hrvata u Ilirik i na otok Krk. U njoj se nalazi šezdeset pet autentičnih, pedantno zapisanih tematski odabranih priča i pjesama čakavskih kazivača iz velikog opusa koji je prikupio, zapisao i sačuvao krčki liječnik Rado Žic Mikulin, većinom u svom rodu u rodnom Puntu i širom otoka. Kazivanja je pedantno bilježio od 1950-ih godina 20. st. pa sve do današnjih dana, a najstarije pjesme zapisao je njegov djed Anton Mrakovčić Pavlić još krajem 19. st. Priče pretežito pripadaju književnom žanru predaja, premda ima dosta legendarnog i anegdotskog. Pjesme pretežito pripadaju žanru epskih pjesama, ali je u njima puno lirizma. Važne su i zbog iznimno vrsnoga sloga, autentičnog puntarskog govora i svoje književnoestetske vrsnoće. Po svojim književnim odlikama većina njih mogu doista ući u značajne antologije čakavskoga usmenog pjesništva (prof. dr. sc. Stipe Botica). Opsežna i vrlo heterogena građa knjige Seobe Hrvata svrstana je u devet poglavlja: I. Kosmat, II. Va ion, III. Put Črnmoru, IV. Put Sinjmoru, V. Dubrava pod Srčcen, VI. Danub, VIII. Puntarske rodi, IX. Grki, Kejti, Goti, Iliri i Vejoti. Sve pjesme i priče zapisane su arhaičnim mjesnim čakavskim govorom južnog dijela otoka Krka i prevedene na standardni hrvatski jezik te opremljene napomenama i objašnjenjima autora, što čitatelju omogućuje potpuno razumijevanje sadržaja. Knjiga je opremljena proslovom prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešića, dužim uvodom, pogovorom posvećenim fra Andriji Kačiću Miošiću te sadrži sažetke na hrvatskom i engleskom jeziku. Knjiga će svojom čakavštinom provocirati lingviste, historičare jezika, dijalektologe, etimologe i leksikologe uopće, a "historiografskim" svojim dijelom zanimat će povjesničare – one zainteresirane za sve epohe davne prošlosti kao i one zainteresirane za povijest kvarnerskih otoka u 19. i 20. stoljeću. Naravno, u njoj će mnoštvo zanimljivih izazova pronaći etnolozi te proučavatelji narodne i pučke književnosti. Zapravo bi za potpuno razumijevanje čakavske građe sabrane u knjizi valjalo sastaviti interdisciplinarni tim stručnjaka da ju svestrano analiziraju (prof. dr. sc. Slavomir Sambunjak).